JEDNOSTAVNI SAVETI ZA POMOĆ KOD ANKSIOZNOSTI

Autor: hormonska_veza2,

Anksioznost je simptom, signal, alarm koji govori da osoba nije više u stanju da potiskuje, trpi i kontroliše neka osećanja koja je do tada potiskivala. To mogu biti: strah, tuga, bes, bespomoćnost i sl.
Morate da budete svesni faktora koji dovode do razvoja anksioznosti. Hajde da istražimo neke od uobičajenih.

Neuravnoteženost neurotransmitera

Uobičajeni element prisutan kod anksioznosti i poremećaja raspoloženja je neravnoteža neurotransmitera. Na primer, možda imate neuobičajeno visoke nivoe adrenalina (hormona stresa) koji izazivaju ekscitatorne reakcije. Nasuprot tome, takođe možete imati izuzetno niske nivoe GABA (gama-aminobutirične kiseline), umirujućeg neurotransmitera za koji se zna da smanjuje razdražljivost.

Takva neravnoteža sa neurotransmiterima može promeniti sklop mozga i povećati verovatnoću da patite od generalizovane anksioznosti, panike, stresa i straha.

Štitna žlezda i anksioznost

Mislite da je vaša anksioznost povezana sa hipertireozom? Uobičajeni simptomi mogu uključivati nervozu, nemir, razdražljivost, gubitak težine i nepravilan menstrualni ciklus.

Hormoni i anksioznost

Hormoni igraju veliku ulogu u razvoju anksioznosti. Hormoni su moćni posrednici emocija i kada hormoni fluktuiraju, anksioznost i promene raspoloženja su veoma česti simptomi.

Progesteron i estrogen su dva hormona koja su od vitalnog značaja za menstrualni ciklus i mogu imati različite efekte na vaše raspoloženje. Estrogen je veći tokom prve dve nedelje vašeg ciklusa – i ako primetite da ste raspoloženi i da pevušite srećne melodije, dajte svom estrogenu peticu. Ovaj hormon stvara više serotonina što vas čini srećnim.
Ako je estrogen anđeo na vašem desnom ramenu, progesteron je razdražljivi đavo na vašem levom. Ovaj hormon se povećava ubrzo nakon ovulacije i generalno izaziva anksiozno raspoloženje.

Hrana i anksioznost

Sve što jedete utiče na vaše mentalno stanje. Kao što izreka kaže: “Mi smo ono što jedemo.” Kada jedete da biste poboljšali svoje zdravlje, poboljšavate i mnoge oblasti blagostanja.

Hrana utiče na nivoe vaših neurotransmitera serotonina i dopamina, od kojih oba igraju veliku ulogu u tome kako se osećate i percipirate svet. Serotonin je, na primer, odgovoran za raspoloženje, cikluse spavanja i kontrolu apetita.

Kada nivoi ovog neurotransmitera padnu, rezultati mogu biti poremećaji raspoloženja, anksioznost i depresija. Ovo je jedan od razloga zašto žudimo za ugljenim hidratima kao što su testenina, hleb i stakiši, koji brzo, ali privremeno, podižu nivo serotonina.

Saveti za pomoć kod anksioznosti

Ostanite hidrirani. Mozak sadrži visok procenat vode. Sve što ga dehidrira, kao što je previše kofeina ili alkohola, narušava vašu spoznaju i rasuđivanje. Uverite se da pijete puno vode tokom dana.

Doručkovati. Važno je da počnete svaki dan sa proteinima da biste povećali fokus i koncentraciju. Proteini pomažu u balansiranju šećera u krvi, povećavaju fokus i daju vašem mozgu neophodne hranljive materije za optimalno zdravlje mozga. Jaja i kokosov jogurt su odličan izbor. (Pokušajte da uvek kupujete organska jaja.)

Drugi divni izvori proteina su riba, organska ćuretina ili piletina, pasulj, semenke, sirovi orasi i povrće kao što su brokoli i spanać.

Jedite zdrave masti. Fokusirajte se na zdrave masti, posebno one koje sadrže omega-3 masne kiseline koje se nalaze u hrani kao što su losos, sardine, avokado, orasi, chia semenke i tamno zeleno, lisnato povrće. Naš mozak je pun masti – stoga je od vitalnog značaja da ga hranimo zdravim mastima. Pokušajte da koristite prvo hladno ceđena, ekstra devičanska biljna ulja poput maslinovog, lanenog i konopljinog ulja. Kokosovo ulje je takođe odlična opcija.

Uzmite svoju dozu fermentisane hrane. Veliki izvori fermentisane hrane su kefir, kiseli kupus, jogurt (preporučujemo kokosov).

Počastite se voćem i povrćem. Jedite puno povrća i voća različitih boja, ali pokušajte da ograničite čak i prirodne šećere i izbegavajte stvari poput sušenog voća. Jedite bobičasto voće, citruse, šipak, kruške, jabuke i banane.

Kad god možete, jedite organski uzgojenu hranu. Pesticidi koji se koriste u komercijalnoj poljoprivredi mogu se akumulirati u vašem mozgu i telu.

Šta treba izbegavati

Saveti za anksioznost – izbegavajte šećer

Prerađeni šećer. Šećeri su ugljeni hidrati podeljeni na jednostavne i složene grupe na osnovu njihovog molekularnog sastava. Najveći deo šećera koji konzumiramo dobijamo od šećerne trske i šećerne repe, dve biljke neverovatno bogate ovom supstancom. Međutim, alternativni skriveni izvori šećera nalaze se u gotovo svim prerađenim namirnicama.

Kortizol i šećer su veoma isprepleteni kada je u pitanju anksioznost. Kortizol služi za obnavljanje homeostaze ili balansiranje tela nakon stresa. Međutim, kada je izloženo dugotrajnom stresu, telo prirodno proizvodi više kortizola, što dovodi do porasta nivoa šećera u krvi i proizvodnje insulina.

Kofein. Kao što znamo, kofein je najpopularnije konzumirana psihoaktivna droga na svetu. Unosimo ga u više oblika: kafa, čaj, gazirana pića, čokolada, energetska pića i određeni suplementi. Izgradnja tolerancije na supstancu se dešava brzo, često ostavljajući potrošače da žele da iskuse iste efekte kao i ranije. To ih dovodi do pojačanog unosa kofeina i izlaže ih mogućim zdravstvenim rizicima. Česta posledica prekomerne upotrebe kofeina je povećana anksioznost i nesanica.

Ne dozvolite da anksioznost kontroliše vaš život! Samo sledite ove jednostavne savete i preuzmite kontrolu nad anksioznošću!