16 MOGUĆIH UZROKA ANKSIOZNOSTI

Autor: hormonska_veza2,

Anksioznost je nešto što mnogi od nas doživljavaju, iako se često može razlikovati od osobe do osobe. Može da varira od osećaja kao da vam srce kuca, do osećaja mučnine, drhtanja ili kratkog daha.

Anksioznost je osećaj nelagodnosti i brige koji ponekad možete osećati kao da preuzima vaš život, sprečava vas da radite stvari koje želite da radite, otežava dnevne zadatke ili smanjuje kvalitet sna. Ali ne mora to da bude slučaj. Moguće je izlečiti je. Možemo se vratiti svojoj smirenoj, srećnoj sebi.

Bez obzira da li se osećate uznemireno na trenutak ili tokom dužeg vremenskog perioda, važno je razumeti osnovni uzrok toga kako biste mogli efikasno da ga lečite. Lečenje bilo koje anksioznosti koju doživljavate treba da zavisi od toga šta je zaista uzrokuje.

U ovom članku delim sa vama 16 mogućih uzroka anksioznosti, neki od njih su dobro poznati, a drugi ne tako očigledni. Ako vaši okidači nisu tako jasni, probajte pronaći razlog za vašu anksioznost.

Šta može biti uzrok vaše anksioznosti?

  • Genetska predispozicija
    Ako imate člana porodice koji ima anksiozni poremećaj, onda biste mogli da nasledite predispoziciju da budete anksiozna osoba od malih nogu. Geni mogu voditi ka anksioznosti zato što oni modifikuju čas emocionalni odgovor kao i što utiču na vaše ukupno raspoloženje i mentalno zdravlje.

  • Neurološke neravnoteže
    Hemikalije u mozgu kao što su serotonin i dopamin igraju važnu ulogu u regulisanju vašeg raspoloženja i osećanja. Ako su ove supstance neuravnotežene, mogu se manifestovati kao osećaj anksioznosti u vašem umu i telu.

  • Neravnoteža digestivnog mikrobioma
    Vaš digestivni trakt je pun bakterija koje komuniciraju sa mozgom. Ipak, kada se ova komunikacija zakaže, jer je vaš mikrobiom postao neuravnotežen, to može doprineti anksioznosti i uticati na vaše opšte raspoloženje. Uzrok može biti konzumiranje velikih količina prerađene hrane i šećera.

  • Disfunkcija HPA ose
    Hronični stres može negativno da utiče na vaše mentalno blagostanje. Može da razbije sam sistem u vašem telu koji stvara zdrav odgovor na stres (što je naša HPA osa). Na ovaj način, vaše telo postaje manje otporno na stres što ga više doživljavate. Najlakši način da održite zdravu HPA osu su izbegavanje šećera i prerađene hrane, smanjenje kofeina i uzimanje magnezijuma (koji hronični stres iscrpljuje).

  • Psihoemocionalni faktori
    Stresni događaji, nerešene traume i PTSP (posttraumatski stresni poremećaj) mogu izazvati osećaj anksioznosti.

  • Alkohol i droge
    Iako alkohol deprimira vaš nervni sistem, može izazvati ili pogoršati anksioznost. Utiče na ravnotežu neurotransmitera u mozgu kao što je serotonin, a kako alkohol nestaje, može izazvati fizičke simptome anksioznosti. Može dovesti do toga da se osećate anksiozno nekoliko sati ili ceo dan nakon konzumacije alkohola. Određeni lekovi koji deluju kao stimulansi, kao i psihoaktivne supstance, mogu značajno da izazovu anksioznost.

  • Određeni lekovi
    Lekovi za štitnu žlezdu, steroidi, lekovi za Parkinsonovu bolest i astmu kao i mnogi drugi su samo neki primeri farmaceutskih lekova koji potencijalno mogu izazvati anksioznost.

  • Hormonski disbalans
    Kada vaši hormoni postanu neuravnoteženi, na primer, vaši nivoi su previsoki ili preniski, to može ometati procese vašeg tela i stvoriti anksioznost. Na primer, kada je estrogen previsok u poređenju sa progesteronom, često se može razviti anksioznost. Višak tiroidnih hormona može se manifestovati kao osećaj fizičke i mentalne anksioznosti.

Bilo koje životno doba u kome se dešavaju hormonske promene može izazvati anksioznost. Neki primeri uključuju predmenstrualnu fazu, trudnoću, laktaciju, postporođajno razdoblje i prelazak u menopauzu.

  • Infekcije
    Ovo može biti iznenađujuće, ali hronične infekcije mogu biti pokretač anksioznosti.
  • Tumori nadbubrežne žlezde
    Iako je retko, moram pomenutu i ovu mogućnost. Feohromocitomi su tumori nadbubrežne žlezde koji proizvode višak adrenalina. Ovo, zauzvrat, izaziva anksioznost.
  • Kardiovaskularne bolesti
    Kada doživite anksioznost, vaš simpatički nervni sistem može ubrzati rad srca i povećati budnost vašeg tela. Kardiovaskularna stanja, koja se manifestuju abnormalnim srčanim ritmom ili prebrzom otkucajem srca, mogu izazvati anksioznost i napade panike.
  • Neravnoteža šećera u krvi
    Kada je nivo šećera u krvi niži od normalnog, to se naziva hipoglikemija. Hipoglikemija može izazvati osećaj anksioznosti, slabosti, drhtanja, vrtoglavice.
  • Nizak krvni pritisak
    Slično kao kod hipoglikemije, hipotenzija ili nizak krvni pritisak takođe mogu izazvati osećaj vrtoglavice, drhtanja i slabosti. Kada krvni pritisak padne, vaše srce se može ubrzati u pokušaju da poveća krvni pritisak. Ovo može dodatno pogoršati osećaj anksioznosti.

  • Vestibularni uslovi
    Iako to nije dobro poznat uzrok anksioznosti, problemi sa unutrašnjim uhom utiču na sposobnost vašeg tela da oseti kretanje, akciju i lokaciju. Vaše unutrašnje uho upravlja vašom ravnotežom, a infekcije ili vestibularne migrene mogu izazvati vrtoglavicu, neravnotežu i anksioznost.

  • Nesanica ili nedostatak sna
    Ovo je jedan od vodećih uzroka anksioznosti, ali anksiozni poremećaj takođe može uzrokovati nedostatak sna. Nedostatak sna je razlog zašto ste pod stresom, koji provocira adrenalin, a on nam onemogućava da zaspimo.
  • Nedostaci hranljivih materija
    Kada vam nedostaje gvožđa, to može izazvati vrtoglavice, umor , nedostatak daha. Takođe može ubrzati vaš otkucaj srca. Nedostatak vitamina B – posebno B12 – može izazvati anemiju koja može izazvati fizičke simptome slične onima povezanim sa nedostatkom gvožđa. Drugi vitamini B, kao što su B6 i B9, imaju značajnu ulogu u proizvodnji hemikalija u mozgu i njihov nedostatak može uticati na raspoloženje.

Nizak nivo magnezijuma takođe može izazvati anksioznost. On igra važnu ulogu u regulaciji HPA ose, koja je zadužena za vaše nadbubrežne žlezde i odgovor tela na stres. Ostali nedostaci hranljivih materija koji mogu izazvati anksioznost uključuju nizak nivo cinka, vitamina D, Omega 3, pa čak i aminokiselina.

Najvažnije je da otkrijete razlog vaše anksioznosti. Ukoliko vam je potrebna pomoć, razgovarate sa psihijatrom ili sa naturooatom koji može, da pomogne kod tretiranja uzroka vašeg problema.